preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Plokite" Split

 > Naslovnica
vijesti

Objavljena publikacija "Idemo u srednju!"

Autor: Mate Vuković, 23. 5. 2015. 15:34

Objavljena je publikacija "Prijave i upisi u srednje škole za školsku godinu 2015./2016. - Idemo u srednju!" u kojoj učenici mogu pronaći najvažnije informacije o postupku prijava i upisa u srednje škole u školskoj godini 2015./2016., koji se provodi elektroničkim putem preko mrežne stranice: http://www.upisi.hr.
U publikaciji se mogu pronaći informacije o elementima i kriterijima za upis, načinima i postupcima prijava u sustav različitih kategorija kandidata, prikazima primjera bodovanja za različite obrazovne programe te dobiti uvid u mogućnosti takvog načina prijava i upisa u srednje škole, koji pruža pregled nad osobnim podacima, ocjenama i dodatnim postignućima te detaljan pregled lista poredaka sa strukturom bodova na temelju kojih je izračunat vaš plasman na svakom pojedinom prijavljenom obrazovnom programu.
Iznimno je važno kontinuirano pratiti sve informacije koje se objavljuju na mrežnoj stranici: http://www.upisi.hr, a na kojoj će biti objavljeni uvjeti i kriteriji vrednovanja upisa u obrazovne programe, svi postupci povezani uz prijave, tako i ostali ažurirani podaci, važne obavijesti i detaljne upute za rad sa sustavom.

Važno je istaknuti da u ponedjeljak, 25. svibnja 2015. počinju prijave kandidata u sustav!

U publikaciji ćete pronaći i Kalendar u koji su, poput podsjetnika, upisani svi datumi i rokovi povezani uz prijavu i upis obrazovnih programa. Publikacija se može preuzeti klikom na fotografiju u nastavku.

 [više]

Odluka o upisu učenika u 1.raz. srednje škole za 2015./2016.

Autor: Mate Vuković, 17. 5. 2015. 12:35

         Na temelju članka 22. stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010-ispr., 90/2011, 16/2012, 86/2012, 94/2013 i 152/2014), ministar znanosti, obrazovanja i sporta donio je Odluku o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2015./2016. Odlukom se utvrđuje postupak i način upisa učenika, broj upisnih mjesta u razrednim odjelima prvih razreda srednjih škola, utvrđuju se rokovi za prijavu i upis te ostali uvjeti i postupci za upis učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2015./2016.

PRILOŽENI DOKUMENTI:

- Odluka o upisu učenika u I.razred srednje škole u školskoj godini 2015./2016.
Struktura upisa učenika kojima je osnivač RH tejedinice lokalne i područne  samouprave
Struktura upisa za škole čiji su osnovači vjerske zajednice s pravom javnosti
- Struktura upisa za škole čiji su osnivači pravne ili fizičke osobe
- Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I.razred srednje škole


UPUTE ZA PRIJAVU U SUSTAV:

- Kratka slikovna uputa za prijavu u sustav
- Uputa za prijavu u sustav
- Uputa za rad s karticom Moji podaci u sustavu upisi.hr
- Jedinstveni popis zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa

 [više]

Zanimljivosti - Komarci žrtve biraju na temelju gena

Autor: Mate Vuković, 16. 5. 2015. 13:45

Znanstvenici su ranije utvrdili da komarci svoje „žrtve“ biraju prema njihovu tjelesnom mirisu, pa su im primjerice „milije“ trudnice i osobe s višom tjelesnom temperaturom, no nedavno je istraživanje pokazalo da je glavni razlog zbog kojega neki ljudi više privlače ove insekte – genetski.
Grupa znanstvenika s London School of Hygiene and Tropical Medicine (LSHTM) analizirala je broj uboda komaraca kod blizanaca. U studiji je sudjelovalo 18 jednojajčanih i 19 dvojajčanih blizanaca, a u pokusu su korišteni komarci koji prenose denge groznicu. Znanstvenici su ih stavili u tubu u obliku slova Y tako da su insekti mogli odabrati ruku blizanca koja ih je više privlačila.
Kod jednojajčanih, kod kojih je genetski kod identičan, nije bilo razlike u broju uboda, no kod dvojajčanih su ustanovili da komarci češće napadaju jednog ili jednu od njih. Poznato je i da dvojajčani blizanci dijele 50 posto gena, ali oba blizanca nisu bila jednako atraktivna komarcima.
Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisima Plos One i Nature, važno je jer će znanstvenicima omogućiti da otkriju učinkovitija sredstva za zaštitu od ove vrste insekata koji svojim ubodima prenose bolesti poput malarije, denge groznice i žute groznice. Riječ je o bolestima koje mogu biti i smrtonosne, a istodobno bi pronalazak odgovarajućeg repelenta koristio osjetljivim osobama koje na ubod ovih insekata reagiraju snažnom alergijskom reakcijom. Na to je upozorio i voditelj istraživanja s LSHTM, Dr. James Logan.
"Ako uspijemo shvatiti genetske mehanizme zbog kojih su komarcima neke osobe 'privlačnije' od drugih, razvit ćemo i načine kojima ćemo ove insekte bolje kontrolirati i lakše ih otjerati od sebe. Možda ćemo uskoro imati i tabletu zahvaljujući kojoj će tijelo uspjeti izlučivati vlastiti repelent, čime ćemo izbjeći brojne kreme i losione što ih koristimo sada", istaknuo je dr. Logan.

 [više]

Što bi se dogodilo da kisik nestane na 5 sekundi?

Autor: Mate Vuković, 16. 5. 2015. 13:33

Što bi se sve dogodilo kada bi kisik nestao na pet sekundi? Mrak bi bio i po danu, a svaki auto i zrakoplov bi stao, no i brzo bi se pokrenuo nakon povratka kisika (svaka bi se vatra zaustavila, no plinovi bi i dalje ostali toliko zagrijani da bi s lakoćom reagirali s kisikom i ponovno pokrenuli paljenje).

U nastavku donosimo još nekoliko zanimljivih činjenica objavljenih naportalu Znanost:

  • Svi bi na plaži dobili opekotine. Ozon je izotop kisika, te blokira većinu ultraljubičastog zračenja. Bez ozona bili bismo sprženi.Svaki motor s unutarnjim izgaranjem prestao bi raditi. To znači da bi se svaki zrakoplov koji polijeće i slijeće na pistu odmah srušio, dok bi zrakoplovi u zraku mogli još neko vrijeme letjeti.
  • Svi komadi neobrađenog metala odmah bi se zavarili jedan za drugog. Ovo je jedan od zanimljivijih efekata. Razlog zbog kojeg se metali ne zavare jedan za drugog na kontakt je zato što su metali presvučeni slojem oksidacije. U vakuumu bi se metal zavario bez ikakve prijašnje tekuće faze.
  • Svačije bi unutrašnje uho prsnulo. Izgubili bi barem 21% tlaka zraka u trenutku (od razine mora pa do 2000 metara visine), pa bi se s razlogom trebalo očekivati ozbiljniji gubitak sluha.
  • Svaka betonska zgrada pretvorila bi se u prašinu. Kisik je važan pri povezivanju kod betonskih struktura (zapravo je CO2) i bez kisika sastojci betona više ne bi bili čvrsto spojeni.
  • Što se tiče disanja, vjerojatno ne bismo ni primijetili. Naša tijela ne mogu otkriti nedostatak kisika, jedino možemo otkriti visoke razine ugljikovog dioksida. Sve dok nam se ugljikov dioksid ne taloži u krvi, nećemo se osjećati kao da se gušimo.
  • Svaka vatra i bilo što povezano s njom istog trena bi se ugasilo.
  • Zemljina kora bi pucala i mrvila se. Kisik čini 45% Zemljine kore.
  • Kisik čini i 1/3 vode i kad bi kisik nestao, oceani bi isparili. Bez kisika, vodik bi mogao plutati u gornjim slojevima troposfere i ispariti u svemir. U ovom slučaju dolazi do ogromnih eksplozija zbog oksidacije svih oceana koji bi se pretvorili u vodik. Prema tome, Zemlja bi odjednom postala ekstremno hladna.
 [više]

Uz malo truda i rada možeš puno postići

Autor: Mate Vuković, 12. 5. 2015. 16:45

Moje ime je LUCIJA MANDUŠIĆ. Idem u 2.b razred OŠ „PLOKITE“. Školske obaveze obavljam marljivo. Pored toga, bavim se atletikom i plesom.
Atletiku treniram na Poljudu u Atletskom klubu „HAJDUK“. Treninge imam 3 puta tjedno. Veselim se svakom odlasku na trening jer tamo imam puno prijatelja i prijateljica.
Redovito idem na natjecanja.
Do sada, natjecanja su bila ovdje kod nas u Splitu, Makarskoj, Zadru i Dubrovniku. Već imam i popriličan broj medalja.

Ples treniram u Plesnom klubu „TALENT STUDIO – M“. I ovdje imam treninge 3 puta tjedno.
Ples volim jer se s prijateljicama zabavljam i dosta putujemo. Putovala sam u Poreč, Zagreb i Sarajevo.
Moja plesna grupa osvojila je brojne medalje.
Shvatila sam da se uz malo truda i rada može postići puno.
Nastojat ću i dalje trenirati atletiku i ples jer zaista uživam u tome.

Lucija MANDUŠIĆ, 2.b

 [više]

SafetyNet - Bitka za sigurnost

Autor: DANIJEL RAJIĆ, 11. 5. 2015. 08:02

SafetyNet je zabava za cijelu obitelj! Igrajući kviz učite o sigurnosti, ponašanju na Internetu, društvenim mrežama i ostalim aktualnim temama. Materijali uz kviz prilagođeni su uzrastu od 5. do 8. razreda osnovne škole, ali korisni su i svima ostalima koji žele proširiti svoje znanje u ovom području.

Pokaži svoje znanje i zavladaj kvizom SafetyNet klikom ovdje ili na logo kviza koji se nalazi u desnom stupcu školske web stranice.
Projekt je nastao na inicijativu Grada Splita, suradnjom MUP-a Splitsko-dalmatinske županije, Fakulteta elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u Splitu, te nekolicine članova DUMP Udruge mladih programera. 

Rezultate pogledajte OVDJE.

 [više]

10. svibnja - Majčin dan

Autor: DANIJEL RAJIĆ, 10. 5. 2015. 12:19

Majčin dan već se desetljećima slavi i obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju.  Iako je u prošlosti ovaj blagdan imao velik značaj za emancipiranje i poboljšanje položaja žena u društvu, Dan majki se u novije vrijeme svodi na darivanje i ugađanje majkama i bakama.

Obilježavanje Majčinog dana ima dugu i zanimljivu povijest koja seže još u antičko doba u kojem su Grci na proljeće obilježavali Dan posvećen Rei, majci njihova vrhovnog boga Zeusa. No ideja o proslavi Majčinog dana rodila se tek u 19. stoljeću u SAD-u. Prva koja je o tome razmišljala bila je poznata feministica, pjesnikinja, novinarka, reformatorica i mirotvorka Julia Ward Howe (1819.-1910.) koja je maštala o Danu majki koji bi se obilježavao velikim skupom majki iz cijelog svijeta i na kojem bi se raspravljalo o njihovom doprinosu miru u svijetu.
O Danu majki je razmišljala i druga poznata aktivistica, socijalna radnica i veliki borac za ženska prava Marie Reeves Jarvis, koja se posebno zalagala za poboljšanje katastrofalno loših materijalnih i higijenskih uvjeta u kojima su siromašne majke rađale i odgajale svoju djecu, a koji su bili među glavnim uzrocima tadašnje velike smrtnosti novorođenčadi i djece. Nakon njene smrti njene je snove realizirala njena kći, također poznata feministica i aktivistica Anna Jarvis. Na njenu inicijativu 8. svibnja 1914. godine Američki je kongres donio odluku da svaka druga nedjelja u svibnju postane nacionalni praznik Majčin dan.

Nedugo nakon SAD-a, Dan majki postao je praznik i u Engleskoj, zatim u Švicarskoj (1917.), Norveškoj (1918.), Švedskoj (1919.), Njemačkoj (1922.) i Austriji (1924.) a potom se običaj proširio po cijeloj Europi i svijetu.
Toga dana se majke i bake uglavnom darivaju cvijećem (bijeli i crveni karanfili su uglavnom zaboravljeni), te čestitkama i malim poklonima koje su izradila njihova djeca i unuci.

 [više]

9. svibnja - Dan Europe

Autor: DANIJEL RAJIĆ, 9. 5. 2015. 08:14

Dana 9. svibnja u svim sadašnjim i budućim članicama Europske unije, obilježava se Dan Europe koji simbolizira zajedništvo i snagu europske zajednice država i ljudi. Dan Europe obilježava se od 1985. godine kada se na Milanskom summitu u znak sjećanja na Schumanovu deklaraciju proglasili 9. svibnja Danom Europe.

Toga je dana 1950. godine francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavio prijedlog ujedinjenja proizvodnje ugljena i čelika Francuske i Njemačke.

Međutim ta je inicijativa imala šire namjere od ujedinjenja proizvodnje ugljena i čelika tih dviju zemalja, a to je poticanje na očuvanje mira u poslijeratnom razdoblju u svim europskim zemljama. Tako je već iduće 1951. godine stvorena Europska zajednica za ugljen i čelik, preteča današnje Europske unije.

Premda je ideja ujedinjene Europe prisutna u promišljanjima intelektualaca i političara već niz stoljeća, konkretan projekt europske integracije započeo je tek nakon Drugog svjetskog rata, s namjerom da se onemogući izbijanje novih ratnih sukoba na Starom kontinentu. Inicijativa za institucionalno povezivanje europskih država konkretizirala se osnivanjem dviju međunarodnih institucija ključnih za proces integracije: Vijeća Europe (5. svibnja 1949.) i Europske zajednice za ugljen i čelik, nastale na temelju spomenute Schumanove deklaracije objavljene 9. svibnja 1950. godine. Europska zajednica za ugljen i čelik bila je jezgra iz koje se kasnije razvila današnja Europska unija.

 

 [više]

Grupa "Kulturna baština" na predstavi "HEIDI"

Autor: Mate Vuković, 8. 5. 2015. 14:52

Dana 04. svibnja 2015.  posjetili smo Gradsko  kazalište mladih u Splitu.

Kazalište je prekrasno.

    Gledali smo predstavu „Heidi“ koja mi se jako svidjela  jer su glumci tako dobro odglumili da sam pomislila  kako se  to stvarno događa.
Glumci su imali više uloga i presvlačili su se u minutu. Heidi je bila jako živahna. Najsmješnije mi je bilo kad je jedan  mladi glumac glumio umišljenu gospođu Rottenmeier. Svi smo se  smijali načinu kako ju je prikazao.

    Voljela bih svakako  ponovno ići gledati neku drugu  predstavu  jer je to zaista lijepo i zanimljivo iskustvo .

Leona DUJMOVIĆ, 4.a

 [više]

Zaštitinik grada Splita - Sveti Duje -7.svibnja

Autor: Mate Vuković, 4. 5. 2015. 15:12

Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius) († Salona, 10. travnja 304.), svetac Rimokatoličke crkve, solinski biskup i mučenik, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije
U Splitu se stoljećima svečano slavi svečev spomendan 7. svibnja (dan grada), kada se održavaju liturgijske svečanosti, kulturne, gospodarske, sportske i zabavne manifestacije.
Zaštitnik je grada Splita i nalazi se na
grbu grada.
Godine
2004. slavilo se 1700 godina od njegove mučeničke smrti, ujedno i 17 stoljeća od gradnje Dioklecijanove palače i razvitka grada Splita.

ŽIVOTOPIS

Rođen je u Siriji, a obrazovao se na čuvenom kršćanskom učilištu u Antiohiji. Nakon školovanja, vjerojatno je neko vrijeme bio u službi antiohijskog biskupa te je propovijedao i utvrđivao vjeru u Antiohiji i okolici. Nakon toga odlučio je započeti misionarsko djelovanje u Saloni, glavnom gradu rimske provincije Dalmacije, gdje je zaređen za prvog salonitanskog biskupa (284.-304. godine).
Za vrijeme
progona kršćana, namjesnik provincije Dalmacije, Marko Aurelije Junije dao je, po naredbi rimskog cara Dioklecijana (284.-305.), mučiti i pogubiti Dujma zajedno s drugim mučenicima, 304. godine, u gradskom amfiteatru.

   

Dujma su pokopali vojnici izvan gradskih zidina Salone, na sjevernom groblju, koje je danas poznato pod nazivom Manastirine. Na tom je mjestu u 5. stoljeću izgrađena cemeterijalna bazilika u kojoj su vjernici pohodili mučenikov grob. Na biskupskoj stolici naslijedio ga je njegov nećak Primo, koji je poslije smrti pokopan uz Dujmov grob. Ulomak nadgrobne ploče sv. Dujma čuva se u Arheološkom muzeju u Splitu.

ŠTOVANJE

Milanskim ediktom 313. godine, Crkva je dobila slobodu ispovijedanja vjere, što je rezultiralo završetkom progona. Kršćani su tada počeli javno štovati sv. Dujma kao svog sveca i mučenika. Nad grobom je sagrađena kapelica, kasnije crkva, a u 5. stoljeću velika bazilika, koju su srušili barbari 614. godine.
Papa Ivan IV. († 642.) podrijetlom iz Dalmacije, poslao je opata Martina, da otkupi kršćane koji su postali roblje i pronađe relikvije solinskih i istarskih mučenika. Bilo je nesigurno, ostaviti relikvije u Dalmaciji, zbog barbarskih pohoda pa je dio kostiju sv. Dujma prenesen u Rim, u kapelicu sv. Venancija unutar Lateranske bazilike. U njoj je glasoviti mozaik, na kojem je i sv. Dujam.

Godine 650. splitski biskup Ivan Ravenjanin potaknuo je Splićane da prenesu tijelo svetog Dujma iz porušene Salone u Dioklecijanov mauzolej koji je postao katedralom. Tako je drugi dio svečevih relikvija prenesen u splitsku katedralu gdje se i danas čuvaju i štuju.
Sv. Dujam, spominje se u popisima svetaca mučenika - martirologijima pa tako i u najnovijem "Martyrologium Romanum" iz 2001. godine.

LEGENDE O SVETOM DUJI

Legende o sv. Dujmu i sv. Anastaziju (Stašu) oblikovale su se, vjerojatno još prije 7. stoljeća. Prema jednoj srednjovjekovnoj legendi Dujam je bio učenik Svetog Petra i živio je u 1. stoljeću. Na tom vjerovanju temeljio se zahtjev splitske Crkve za dobivanje crkvenog vrhovništva u Hrvatskoj i Dalmaciji, jer se pozivala na apostolsko porijeklo. Pozivajući se na to, splitski je nadbiskup u 10. stoljeću stekao naslov metropolita i primasa Dalmacije i čitave Hrvatske.

Također, postoje i stare legende o prijenosu relikvija solinskih mučenika u grad Split, koje su bile zapisivane još od 11. stoljeća. Tada je, prema pisanju kroničara Tome Arhiđakona († 1268.), splitski nadbiskup Lovre iz Osora († 1099.) naložio književniku Adamu iz Pariza da pjesnički uobliči i stilizira stare tekstove o Dujmu i Stašu.

 [više]

Radionica - "Upoznajmo čovjekovo tijelo"

Autor: Mate Vuković, 28. 4. 2015. 17:27

Prošlog tjedna u Hrvatskoj se održao Festival znanosti. Voditeljica naše Novinarske grupe Marina Šain razveselila nas je  viješću da idemo na radionicu na Medicinski fakultet. Radionica je bila  dio programa na ovom zanimljivom festivalu.
Kad smo došli pred  Medicinski fakultet, bili smo impresionirani. Pitali smo se: „Pa koliki  je ovaj fakultet? Kako li je neobičan?„  Ušli smo u zgradu i popeli se liftom na četvrti kat. 

Najprije smo slušali predavanje iz anatomije. To je znanost koja se bavi proučavanjem ljudskog tijela. Vidjeli smo ljudski mozak i upoznali njegov sastav. Dakle,  svi imamo veliki i mali mozak.
Jeste li se ikada zapitali zašto vam se zavrti u glavi kad se okrećete?
Niste.
E, to je zbog toga što imamo u sebi tekućinu koja se vrti zajedno s nama, a kad se zaustavimo ona  je i dalje uzburkana  pa se naginjete jer gubite ravnotežu.
Vidjeli smo presjek ljudskog tijela i sve njegove organe i ostale dijelove.
Pa, koliko  toga skrivamo u sebi!!!

Bili smo i u Odjelu za histologiju. Histologija proučava ljudska tkiva. Gledali smo pomoću mikroskopa  stanice krvi, kože, oka, malog mozga….. Bili smo i u Odjelu za  embriologiju. To je znanost koja proučava  zametak.
Najviše mi se svidjela anatomija i građa tijela.

Na kraju smo dobili diplome.

Zahvaljujem krasnim profesorima medicine koji su nam organizirali ovu predivnu radionicu. To su Sandra Kostić, Livia Puljak i Ivica Grković. Puno hvala  na svemu što ste nas naučili.

Kakav zabavan dan!

Ovo bih zaista  voljela ponoviti.

Lea RAKELA, 6.b

 [više]

Arhiva naših vijesti   
 



Do kraja 2.polugodišta

 

Kalendar
« Svibanj 2015 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Izvanučionička nastava

NATJEČAJI ZA
TURISTIČKE AGENCIJE

QR Code

VIDEO OŠ PLOKITE

Školski list 2013

Zdravstveni odgoj


OGLASNA PLOČA

 

Hrabri telefon

 

Prijavi zlostavljanje

Stop nasilju među djecom

 

PREKINI LANAC

 

Sigurnost na internetu

Wikipedia

Hrvatska imena

 

Saznajte svoj OIB

 

Tražilica
Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Korisni linkovi
 > MZOS
 > AZOO
 > NCVVO
 > Ettaedu
 > CARNet
 > Upisi.hr
 > CARNet Admin
 > Google
 > E-matica

ČASOPISI

DNEVNI TISAK

Važni dokumenti
"Stare slike" Splita


 

Korisni linkovi

Srednje škole u Splitu
Službene stranice SPLIT

Tv program

Radio stanice

Najgledaniji video

 

Školski poligon - 6.b

CARNet Vijesti
Novosti i press kutak :: Novosti :: Vijesti
22.05.2015. 15:24
Najava radionice "Interaktivni uvod u znanstvenu metodu"
Najavljujemo radionicu za nastavnike pod nazivom "Interaktivni uvod u znanstvenu metodu", koja će se održati 2. lipnja 2015. godine od 11 do 15 sati u CARNetu na adresi Josipa Marohnića 5, Zagreb.

20.05.2015. 14:33
CARNet podržao mrežnu suradnju između osam škola u Osječko-baranjskoj županiji
Ulaskom u pilot fazu CARNetovog projekta e-Škole, Osnovna škola Vijenac Osijek i Osnovna škola Franje Krežme Osijek već su sada započele s pripremama za implementaciju ovog nacionalnog projekta kojemu su, među ostalim, ciljevi informatizacija poslovnih i nastavnih procesa te primjena IKT-a u obrazovanju.

19.05.2015. 13:49
Otvorene prijave na AMORES natjecanje digitalnih radova
Pozivamo sve zainteresirane učenike osnovnih i srednjih škola da uz mentorstvo učitelja ili nastavnika prijave svoje e-artefakte u obliku video zapisa ili digitalnog stripa na međunarodno natjecanje u sklopu projekta AMORES. Prijavljeni e-artefakt treba prikazivati nacionalno književno djelo za djecu.

CMS za škole logo
Osnovna škola "Plokite" Split / Slavonska 13, HR-21000 Split / www.os-plokite-st.skole.hr / ured@os-plokite-st.skole.hr
preskoči na navigaciju